Posljednja menstruacija je prošla. Valunzi su možda slabiji, ciklus više ne treba pratiti i čini se da je priča o menopauzi završila.

Zapravo, upravo tada počinje jedno dugo razdoblje ženskog života – postmenopauza.

I tu se fokus polako mijenja.

Više nije važno samo kako ublažiti simptome. Vrijedi razmišljati i o tome kako sačuvati kosti, mišiće, srce, metaboličko i intimno zdravlje u desetljećima koja dolaze.

Menopauza prođe kao trenutak. Postmenopauza traje ostatak života. Zato o njoj vrijedi razmišljati dugoročno.

Kosti – ono što ne boli dok problem već ne postoji

Pad estrogena nakon menopauze ubrzava gubitak koštane mase. Upravo zato postmenopauzalne žene imaju veći rizik razvoja osteoporoze i prijeloma.

Problem je što smanjenu gustoću kostiju najčešće ne osjećamo.

Zato je korisno razmišljati o vlastitim čimbenicima rizika: ranoj menopauzi, prijelomu nakon manje ozljede ili pada, obiteljskoj povijesti prijeloma kuka, pušenju, niskoj tjelesnoj masi, dugotrajnoj primjeni kortikosteroida i drugim stanjima koja mogu utjecati na kosti.

DEXA mjerenje mineralne gustoće kostiju nije pregled koji automatski treba svaka žena čim uđe u postmenopauzu. Potreba za njim procjenjuje se prema dobi i individualnim čimbenicima rizika.

A što možemo napraviti svakodnevno?

Kretati se – i opteretiti mišiće i kosti.

Hodanje je izvrsno, ali samo hodanje nije cijela priča. Vježbe s opterećenjem i trening snage posebno su važni za očuvanje mišićne i koštane snage.

Važni su i dovoljan unos kalcija hranom te odgovarajući status vitamina D.

Nakon menopauze trening snage nije pitanje izgleda. To je ulaganje u kosti, mišiće, ravnotežu i samostalnost u starijoj dobi.

Mišići – možda važniji nego što mislimo

S godinama postupno gubimo mišićnu masu i snagu.

To ne utječe samo na izgled tijela. Mišići su važni za kretanje, ravnotežu, metabolizam i očuvanje funkcionalnosti.

Zato postmenopauza nije vrijeme za razmišljanje samo o tome kako smanjiti broj na vagi.

Puno korisnije pitanje je:

Koliko sam snažna?

Redoviti trening snage, dovoljno kretanja tijekom dana i prehrana koja osigurava odgovarajući unos proteina postaju važan dio dugoročnog očuvanja zdravlja.

Srce i krvne žile – gledamo brojke, ne samo simptome

Nakon menopauze vrijedi redovito pratiti čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti.

To znači obratiti pažnju na:

• krvni tlak
• lipidni profil
• glukozu u krvi odnosno procjenu rizika za dijabetes
• tjelesnu aktivnost
• pušenje
• prehranu
• tjelesnu masu i raspodjelu masnog tkiva

Ne zato da bismo od postmenopauze napravile bolest, nego zato što se kardiovaskularni rizik mijenja s dobi, a menopauzalna tranzicija dio je šire slike ženskog zdravlja.

Važno je i nešto drugo: hormonska terapija ne uvodi se samo s ciljem prevencije srčanih bolesti. Odluka o njezinu korištenju donosi se individualno, prema simptomima, koristima i mogućim rizicima.

Nakon menopauze nije dovoljno pitati samo: „Kako se osjećam?“ Vrijedi povremeno pitati i: „Što kažu moje brojke?“

Intimno i mokraćno zdravlje – nemojmo ga preskočiti

Valunzi se kod mnogih žena s vremenom smanjuju.

Vaginalna suhoća i drugi simptomi genitourinarnog sindroma menopauze mogu imati drugačiji tijek.

Suhoća, peckanje, nelagoda tijekom spolnog odnosa, učestalo mokrenje ili ponavljajuće urinarne tegobe nisu nešto što žena mora prihvatiti kao neizbježan dio starenja.

Postoje vaginalni ovlaživači i lubrikanti, a kada je potrebno i odgovarajuće lokalno liječenje o kojem se razgovara sa zdravstvenim stručnjakom.

I još nešto važno: svako krvarenje koje se pojavi nakon što je žena već u postmenopauzi treba prijaviti liječniku i procijeniti.

Preventivni pregledi ne prestaju s menstruacijom

Nakon posljednje menstruacije ne prestaje potreba za brigom o ženskom zdravlju.

Preventivni pregledi i probiri nastavljaju se prema dobi, osobnoj i obiteljskoj anamnezi te nacionalnim preporukama.

To uključuje brigu o zdravlju dojki, ginekološko zdravlje, kardiovaskularne čimbenike rizika, zdravlje kostiju kada za to postoji indikacija te druge preventivne preglede primjerene dobi.

Drugim riječima – posljednja menstruacija nije posljednji podsjetnik za pregled.

A što s kilogramima i „novim trbuhom“?

Mnoge žene nakon menopauzalne tranzicije primjećuju da se tijelo mijenja čak i kada vaga ne pokazuje veliku razliku.

Masno tkivo može se više raspoređivati u području trbuha, dok se s godinama istodobno može smanjivati mišićna masa.

Zato bih fokus maknula s ideje da žena nakon menopauze mora pod svaku cijenu biti mršavija.

Puno je važnije graditi navike koje čuvaju metaboličko zdravlje: redovito kretanje, trening snage, kvalitetna prehrana, dovoljno sna, nepušenje i umjerenost s alkoholom.

Cilj nakon menopauze nije vratiti tijelo koje smo imale s 30. Cilj je izgraditi tijelo koje će nas dobro nositi kroz godine koje dolaze.

 Nemojmo zaboraviti kvalitetu života

Briga o zdravlju nakon menopauze lako se pretvori u popis: tlak, kolesterol, kosti, težina, pregledi…

Ali zdravlje nije samo laboratorijski nalaz.

Važni su i san, raspoloženje, odnosi, seksualnost, energija, osjećaj smisla i sposobnost da radimo stvari koje volimo.

Postmenopauza za mnoge žene traje nekoliko desetljeća.

Zato nije riječ o razdoblju koje samo trebamo „odraditi“.

Što bih zapamtila iz svega ovoga?

Ako ste nakon menopauze, ne trebate preko noći napraviti deset novih pregleda, kupiti pet dodataka prehrani i potpuno promijeniti život.

Počnite jednostavnije.

Krećite se. Uvedite trening snage. Jedite kvalitetno. Ne pušite. Vodite računa o snu. Provjeravajte krvni tlak i preporučene laboratorijske pokazatelje. Odlazite na preventivne preglede. Razgovarajte o vaginalnim i urinarnim simptomima umjesto da ih prešutite. A potrebu za procjenom zdravlja kostiju odredite prema vlastitim čimbenicima rizika.

Postmenopauza nije vrijeme u kojem prestajemo brinuti o hormonima. To je vrijeme u kojem počinjemo još ozbiljnije brinuti o cijeloj ženi.

Jer cilj nije samo živjeti dulje.

Cilj je što dulje ostati snažna, pokretna, samostalna i dobro se osjećati u vlastitom tijelu.